Prehrana:
blagostanje ili opterećenje
za organizam?
Pametnim i pravilnim odabirom namirnica možete poboljšati tjelesnu i psihičku formu.
Zahvaljujući otkrićima biologa i nutricionista, točno znamo koje nas namirnice čine spokojnijima, koje razdražljivijima, a koje energičnijima. Tvari koje unosimo u tijelo proizvode kemijske reakcije, a one utječu i na rad mozga. Znanstvenici su otkrili da škrob u ugljikohidratima povisuju razinu serotonina u mozgu, što donosi spokoj i vedrinu. Dokazali su da osobe koje jedu hranu bogatu ugljikohidratima (tjesteninu, kruh, žitarice, krumpir, grah, voće...), zahvaljujući povišenom serotoninu, otpornije su na depresiju. Utvrdili su i da jela bogata bjelančevinama (meso, riba, nemasni sirevi, jogurt, mlijeko, soja, grašak) daju snagu i otpornost ali i pad serotonina što može izazvati bezvoljnosti i loše raspoloženje.
Otkud ljubav prema slatkom? Žudnja za slatkim poznata je svakome. Tko je u stresu, usamljenosti, dosadi ili samoći posegnut će za čokoladom, kolačem ili keksićem, dobit će osjećaj opuštenosti ali i debljine. Taj začarani krug je mnogima poznat. Žudnja za slatkim je ujedno i žudnja za serotoninom. Osobe koje su proteinski tip i unose manje ugljikohidrata mogu imati i pad serotonina. Važno je unositi dobro izbalansirane obroke koji se određuju prem starosnoj dobi, vrsti posla, tjelesnoj aktivnosti, stresu ili nekim zdravstvenim tegobama. Kofeina-ljubav ili udarac na zdravlje? Kofein utječe na središnji živčani sustav, u manjim dozama može podići raspoloženje, pažnju i koncentraciju, ali u većim izaziva tjeskobu, uznemirenost, glavobolju, srčanu aritmiju, rast krvnog tlaka, panične napade i nesanicu. Dovoljne su jedna ili dvije šalice kave dnevno za smanjenje umora i veću mentalnu živost.