Poremećaji u prehrani
Da bismo preživjeli – svi moramo jesti, no ne jedemo redoviti niti ono što nam je uistinu potrebno. Ne kaže se uzalud da je „ hrana zdravlje i da je hrana bolest“. Često je hrana riješenje za mnoge životne frustracije, emocije i tada dolazi po problema koji dovode do poremećaja. Neke osobe kad su pod stresom jedu veće količine hrane, a neke osobe jedu manje količine i mogu ući u anoreksiju ili bulimiju.Problemi koji nastaju lošom prehranom su mnogobrojni. Svedoci smo mnogih zdravstvenih tegoba i bolesti: dijabetes, osteoporoza, celijaka, pretilost. bulimija, anoreksija, povišene masnoće u krvi, bubrežni kamenci, upala žući, čir, razna kožna oboljenja...
Znamo da nam probavni sustav započinje u ustima. Danas je problem pojma"gubitka vremena". Nemamo vremena sijesti za stol i jesti već se to dešava u prolazu, za radnim stolom ili kompjutorom. Tada su to brzi i loši obroci. Kad se dođe kući poslje posla to su već verenji sati tijelo se opušta i pokazuje sve što mu do tada nedostaje. Tad se krene sa jelom.
Obično su to velike količine namirnica raznih okusa: slano, slatko i kiselo. Bez žvakanja hrana se " guta" i to što je moguće brže " kao da će nam je netko uzeti. Pri tome ne registriramo niti ne razmišljamo o hrani je li ona ukusna ili možada nam količinski nije toliko potrena.
Ali situacija je svakodnevna. Budući da slabo žavaćemo ne osjećamo niti okus niti miris. Razvoj sline je premali, a mnogi ne znaju da manjak sline je dobar pokazatelj za rad srca a i za neke druge tegobe.
U današnjoj prehrani sve se više dodaju tvari za pojačani okus i miris, a naš mozak konzumiranjem takve hrane vrlo brzo nauči tražiti namirnice jakih okusa koji su prisutni u "janky food".
Zašto moramo jesti?
Hrana ima jako veliku ulogu u našim životima i što možemo osjećati okuse i mirise. Hrana nam je potrebna kao gorivo za naše tijelo, kao i „ gadivni matreijal“ za izgradnju i reguliranje raznih tjelesnih funkcija.
Da bismo preživjeli – svi moramo jesti..Što ćemo jesti, kada i gdje ovisi o mnogim faktorima: starosnoj dobi, spolu, stilu života, tjelesnoj aktivnosti . Sve više se konzumira “brza hrana” i kalorične grickalice koje nas vode na put“ovisnosti“ takovg stila prehrane.
U svakodnevnoj je prehrani jako važna ravnoteža, količina i raznovrsnost pripremljene hrane. Osnovne hranjive tvari su: ugljikohidrati, bjelančevine, masnoće, vlakna, vitamini, minerali i voda.
Koji su glavni poremećaji u prehrani?
Što je poremećaj u prehrani?
Poremećaj u prehrani često je povezan sa emocijama.
Istraživanja su pokazala da je poremećaj u prehrani u direktnoj vezi sa osjećajem mržnje prema vlastitom tijelu i nedostatka samopouzdanja. Neki ljudi uzimanjem previše ili premalo hrane milse da će riješiti nagomilane probleme i brige. Postoje tri glavna oblika poremećaja u prehrani. To su anoreksija nervoza, bulimija nervoza i kompulzivno prejedanje
Tko može oboljeti od takvih poremećaja?
Čest je slučaj da snažni osjećaji poput ljutnje, krivnje ili tuge, ili pak raskid s partnerom ili promjena škole i prijatelja, također mogu izazvati jedan od spomenutih poremećaja. Takve osobe vjeruju da su “manje vrijedne” i da je nekontrolirano uzimanje hrane samo dokaz njihove nemoći i nesposobnosti. Svima je njima potrebna stručna pomoć.
Ne postoje čvrsta pravila: oboljeti mogu svi, u bilo kojoj dobi, u bilo kojem podneblju ili kulturi. Dokazano je da u društvima u kojima mediji izrazitije naglašavaju vitkost kao važni i neizostavni dio ljepote, boluje veći broj žena nego u društvima koja toleriraju višak kilograma.
Gdje potražiti pomoć?
Ljudi koji boluju od poremećaja u prehrani teško mogu shvatiti da im je potrebna pomoć, no kad to jednom ipak shvate i obrate se stručnjaku, osjetit će veliko olakšanje. Za početak potrebn je prvi korak a to je razgovor, drugio je priznanje i prihvaćanje činjenice da bolujemo od spomenutih poremećaja. Nakon toga valja stručnjak ili tim stručnjaka će pomoći u pronalaženju skrivenih izvora problema.
Postoje mnogi oblici terapije i oporavka, a za koji se valja odlučiti ovisi od osobe do osobe.